Spelta je izuzetan izvor zdravlja star preko pet hiljada godina. Čak po nekim najnovijim istraživanjima nastala je pre sedam hiljada godina na području Transkavkazja. To je žitarica iz familije Triticum u koje spadaju pšenica i njene podvrste. Nastala je pre pšenice, bez genetskih modifikacija i primene pesticida. Povratkom prirodi i organskoj proizvodnji, na obradivim površinama danas se seje spelta, kao zdravija alternativa pšenici.
Prvi pisani izvori nam govore da je spelta uzgajana i obrađivana na tlu današnjeg Irana, tadašnje Mezopotamije, gde se koristila kao osnova za pravljenje hleba. Razvojem civilizacije, spelta je migrirala i u druge zemlje, naročito u Severnu Ameriku. Danas se najviše koristi u centralnoj Evropi i severnim krajevima Španije.
Spelta ili krupnik ima široku primenu i sve više se uvodi u svakodnevnu upotrebu, umesto uobičajene pšenice. Prijatnog je i orašastog ukusa, a mnogi koji su alergični na pšenicu, nisu alergični na speltu. Takođe sadrži sve potrebne hranljive sastojke, jer su u idealnom odnosu ugljeni hidrati, masti, mineralne materije, vitamini i celuloza.
Ova žitarica ima debelu opnu, koja je bolje štiti od insekata, mrazeva i niskih temperatura, ali i od pesticida i drugih otrovnih materija. Metaforički, ta debela opna, ukuzuje na sposobnost ove žitarice da jača imunitet.
Prvenstveno se uzgaja kao organska žitarica, bez genetski modifikovanog zrna ili primene pesticida i herbicida u proizvodnji. Ona čak ne zahteva ni đubrenje zemljišta. Spada u otporne žitarice i ne zahteva posebne uslove uzgoja. Skladišti se u zrnu sa ljuskom, a pre odlaska u promet se obrađuje i melje. Time se čuva vlažnost i hranljiva vrednost spelte.
Zašto spelta (krupnik) umesto pšenice?
- Spelta je otporna na štetočine, tako da se u proizvodnji ne upotrebljavaju pesticidi;
- Sadrži malo glutena koji je topiv u vodi i kada se zagreje, lakša je za probavu, za razliku od glutena iz pšenice;
- Sadrži više vitamina B kompleksa (najviše B1, B2, B3, B6; , B9) od pšenice;
- Ima dvostruko više K vitamina od pšenice;
- U odnosu na pšenicu spelta je bogatija visoko vrednim proteinima;
- Velika količina jednostavnih i složenih ugljeni hidrata, koju sadrži u sebi, važan su činilac za zgrušavanje krvi i stimulisanje imunološkog sistema tela. Upravo zbog tih karakteristika mnogo je koriste sportisti, kao i sve fizički aktivne osobe;
- Znatno se lakše vari zbog balastnih vlakana. Naime, danas se zna da balastne tvari, osim što su neophodne za dobru probavu, imaju različita metabolička svojstva. Samim tim, hrana koja sadrži visok udio balastnih tvari sprečava mnoge bolesti;
- Od minerala spelta sadrži mangan, fosfor, magnezijum, cink i gvožde, kao i kalij, kalcijum, natrijum, bakar i selen;
- Spelta odlično reguliše metabolizam i pomaže u stvaranju hormona. U velikoj meri reguliše kreatin, pospešuje cirkulaciju, poboljšava imunitet, jača kosti, smanjuje šećer u krvi i reguliše holesterol.
- Poseduje, takođe, vrlo visok procenat selena.
Upotrebom spelte mnogo lakše rešavamo digestivne probleme kao što su nadutost, zatvor, gasovi, grčevi, dijareja, pa čak pomaže i kod pojave čireva. Preporučuje se iscrpljenim i slabim osobama, na primer, u slučaju dijareje, konstipacije (zatvora), slabog varenja i raznih drugih poremećaja varenja.
Pored pomenutih fizičkih karakteristika, spelta se od pšenice razlikuje i po nutritivnoj vrednosti i sadržaju hranljivih materija. Pogodna je za proizvodnju integralnog brašna jer obezbeđuje sve potrebne hranljive materije, u prirodno idealnom balansu. Ovaj tip pšenice se koristi za pravljanje specijalnih hlebova koji se znatno brže vare u odnosu na običnu pšenicu. U Nemačkoj je na nekim klinikama spelta uvrštena u program lečenja kao što herpes i SIDA, oboljenje kostiju i nerava (Parkinsonova bolest, Alchajmer, artritis). Spelta je danas popularna žitarica u Evropi, pa se kod Italijana ona naziva “Farro”, a kod Nemaca “Dinkel.” Speltino brašno možemo kupiti u svim marketima kao i prodavnicama zdrave hrane.
Recept za vrlo ukusan i zdrav hleb od spelte:
- 3 šolje brašna od spelte;
- kašičica sode bikarbone;
- kašičica morske soli;
- šolja vode;
- 2 kašike maslinovog ulja;
- 2 kašike javorovog sirupa.
Priprema: uključiti rernu na 180 stepeni. U jednoj posudi pomešati brašno, so i sodu bikarbonu, u drugoj posudi pomešati vodu, ulje i sirup. Zatim, dodavati tečne sastojke u suve i umesiti. Formirati okruglu veknu i staviti u pleh na papir za pečenje, Peći oko 50 minuta. Kad je vekna ispečena, korica obično bude tvrda na dodir, ali omekša.
Zeleni sok od spelte poznat je i kao eliksir vitalnosti. Prirodni je napitak koji može pružiti značajnu podršku u borbi protiv teških oboljenja i prevenciji istih. Doprinosi opštem zdravlju organizma i podiže energiju. Pozitivno utiče na krvnu sliku i pomaže u oporavku od bolesti koje su povezane sa imunološkim sistemom.